Nepravilni otkucaji srca?

Ne dopustite da neotkrivena AFib dovede do moždanog udara.

Rano otkrivanje AFib-a je ključno. No, kako rizik od AFib-a raste s godinama, njegovi često suptilni ili pogrešno tumačeni znakovi ostavljaju mnoge osobe nediagnosticirane.

Otkrijte zvuk AFib-a

"AFib je poremećaj srčanog ritma koji se karakterizira brzim i nepravilnim otkucajima srca.

Normalan broj otkucaja srca u mirovanju iznosi 60–100 otkucaja u minuti (ref. 1). Nasuprot tome, osobe s AFib-om imaju nepravilne i brze otkucaje srca koji mogu premašiti 400 otkucaja u minuti (ref. 7). Krv se može zadržavati u atriju, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka i moždanih udara. To povećava rizik od moždanog udara pet puta, a AFib je odgovoran za 20–30 % svih moždanih udara (ref. 2).

Jedan od četvero odraslih osoba starijih od 40 godina razvijat će AFib tijekom života (ref. 4).

Iako su redoviti zdravstveni pregledi ključni, ponekad mogu propustiti AFib zbog njegove prikrivene prirode. Kako rizik od AFib-a raste s godinama, njegovi često suptilni ili pogrešno tumačeni znakovi ostavljaju mnoge osobe nediagnosticirane. Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju lupanje srca, bol u prsima, vrtoglavicu, opću slabost i kratkoću daha.

Štoviše, AFib povećava rizik od moždanog udara pet puta

To proizlazi iz toga što gornje komore srca ne pumpaju krv učinkovito, što može dovesti do zadržavanja krvi i stvaranja ugrušaka (ref. 5). Ako se ugrušak formira, može putovati kroz srce, cirkulirati drugim dijelovima tijela i potencijalno začepiti arteriju u mozgu, uzrokujući moždani udar (ref. 5).

Povišeni krvni tlak je vodeći uzrok AFib-a kod odraslih

Nije neuobičajeno da povišeni krvni tlak i AFib budu prisutni kod iste osobe. Zapravo, jedno medicinsko istraživanje je utvrdilo sljedeće: povišeni krvni tlak povećava rizik od AFib-a za 50 % kod muškaraca i 40 % kod žena (ref. 6), a povišeni krvni tlak bio je četvrti čimbenik rizika nakon srčane insuficijencije, starenja i bolesti srčanih zalistaka (ref. 6).

No, AFib se često javlja i bez simptoma te može proći nezapaženo tijekom redovitih pregleda — zato je redovito kućno praćenje ključno.

Ishodi moždanog udara obično su teži kod osoba s AFib-om nego kod onih bez njega.

U jednoj studiji liječnici su uspoređivali pacijente s moždanim udarom s AFib-om i bez njega te su otkrili sljedeće (ref. 3):

• Pacijenti s moždanim udarom povezanim s AFib-om ostali su u bolnici 50 dana, u usporedbi s 40 dana za ostale (ref. 3).

• Stope otpusta iz bolnice kući bile su niže kod pacijenata s moždanim udarom povezanim s AFib-om (ref. 3).

• Stopa smrtnosti u bolnici bila je viša kod pacijenata s moždanim udarom koji imaju AFib nego kod onih bez njega (ref. 3).

Ista studija je također otkrila da su pacijenti s AFib-om skloniji ponovnom moždanom udaru u usporedbi s pacijentima koji su doživjeli moždani udar, ali nisu imali AFib (ref. 3).

Precizno uočite rane znakove upozorenja kod kuće

Praćenje krvnog tlaka i bilježenje EKG-a kod kuće igra ključnu ulogu u prevenciji moždanog udara. Omogućuje pojedincima rano prepoznavanje nepravilnog srčanog ritma, što omogućuje pravovremenu medicinsku intervenciju i na kraju smanjuje rizik od moždanog udara.

Rano otkrivanje, bolji ishodi

Rano uočavanje znakova AFib-a kod kuće može spriječiti ozbiljnije komplikacije pravovremenim i učinkovitima intervencijama.

Znajte kada potražiti pomoć

Kućno praćenje pruža pouzdane rezultate, tako da ćete znati postoji li nepravilnost srčanog ritma, čime se smanjuje stres zbog neizvjesnosti.

Omogućite svom liječniku bolji uvid.

Pouzdani i konzistentni podaci prikupljeni kod kuće pomažu u prilagodbi optimalnih strategija liječenja.

Sigurnost nakon zahvata

Pomaže u praćenju napretka nakon kirurških zahvata, osiguravajući skrb koja nadilazi posjete liječniku.

Rješenja

Complete

HEM-7530T-E3

Kompatibilno s OMRON connect

Važno

Bilježenje elektrokardiograma (EKG) učinkovit je test za provjeru stanja srca, ali ne prikazuje sve promjene i simptome srca. Ako analiza vaših zapisa pokaže "normalni sinusni ritam", a i dalje imate simptome, ili se stalno prikazuju poruke "Nije moguće klasificirati" ili "Nije moguće analizirati", obratite se svom liječniku. Samostalno tumačenje i liječenje na temelju rezultata analize je opasno. Nemojte sami prosuđivati zabilježene rezultate (EKG valni oblik) ili poruke prikazane analizom; konzultirajte svog liječnika. Samostalno tumačenje rezultata analize može dovesti do pogoršanja simptoma.

References:

1.NHS. Home. Health A to Z. Atrial fibrillation. Available at: https://www.nhs.uk/conditions/atrial-fibrillation/. Accessed May 2023.

2.European Society of Cardiology. The ESC. ESC Press Office. Press releases. Available at: https://www.escardio.org/The-ESC/Press-Office/Press-releases/Atrial-fibrillation-set-to-affect-more-than-14-million-over-65s-in-the-EU-by-2060#:~:text=Atrial%20fibrillation%20is%20the%20most,are%20caused%20by%20atrial%20fibrilation. Accessed May 2023.

https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/atrial-fibrillation#:~:text=With%20Afib%2C%20electrical%20impulses%20fire,blood%20and%20pump%20blood%2Onormally.

3.Staerk, L., et al. (2017). Atrial Fibrillation: Epidemiology, Pathophysiology, and Clinical Outcomes. Circulation research, [online] 120(9), pp.1501-1517. doi: https://doi.org/10.1161/CIRCRESAHA.117.309732.

4.Lloyd-Jones DM et al. Lifetime risk for development of atrial fibrillation: the Framingham Heart Study. Circulation. 2004 Aug 31;110(9):1042-6.

5.NHS. Home. Health A to Z. Atrial fibrillation. Available at: https://www.nhs.uk/conditions/atrial-fibrillation/complications/. Accessed May 2023.

6.Verdecchia, P., et al. (2018). Hypertension and Atrial Fibrillation: Doubts and Certainties From Basic and Clinical Studies. Circulation research, [online] 122(2), pp.352-368. doi: https://doi.org/10.1161/CIRCRESAHA.117.311402.

7.https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/atrial-fibrillation#:~:text=With%20Afib%2C%20electrical%20impulses%20fire,blood%20and%20pump%20blood%2Onormally.

OHEAPP-457